Godišnjica nezavisnosti: Podijeljenost društva koči napredak Crne Gore

 

Šest godina nakon proglašenja nezavisnosti crnogorsko društvo je i dalje duboko podijeljeno – na nacionalnoj, vjerskoj, političkoj osnovi.

Kome te podjele odgovaraju i da li se vlast i opozicija odnose odgovorno prema tom problemu?

Iako je od proglašenja nezavisnosti prošlo punih šest godina, najživlja politička debata  u Crnoj Gori vodi se oko ustavnih reformi pravosuđa koje crnogorska opozicija i dalje uslovljava izmjenama Ustava u dijelu identitetskih pitanja. To nije incident, i izborni zakon na čije se usvajanje čekalo pune tri godine opozicija je uslovljavala uvođenjem srpskog jezika u obrazovni sistem.

Tako se nacionalno podijeljeno crnogorsko društvo, u kome se oštra polarizacija ogleda i na primjeru crkve, jezika, naučnih akademija, prema riječima analitičara Svetozara Jovićevića, našla u situaciji u kojoj građani nijesu dobitnici. Jovićević kaže da je podijeljenost u crnogorskom društvu postojala i ranije, ali su političke okolnosti bile takve da se to nije uočavalo

“Naravno, rascjep bivše države i sve ono što je pratilo taj proces to je samo potenciralo. Danas jeste stabilnija situacija u tom smislu, ali je ta podijeljenost u suštini i dalje osnovna kočnica bilo kakvog napretka u Crnoj Gori. I ekonomskog i moralnog i svakog drugog”

Nekadašnji ministar pravde, a danas advokat Dragan Šoć kaže da vladajuće crnogorske partije na podjelama grade model vladanja.

“Ništa nije lakše nego vladati na emocionalnim podjelama kakve prirodno postoje u svakom društvu, još ako ih podstičete s vremena na vrijeme, naravno da skrećete pažnju sa vitalnih pitanja. Naravno, zna se šta je uzrok a žrtve su svi”, naglašava Šoć.

Svetozar Jovićević kaže da za takvo stanje postoje dva glavna krivca.

“Mogu početi od većeg ili od manjeg, kako hoćete. Za mene su te tzv. prosrpske partije veliki krivac što je ova vlast toliko vremena uspjela da se održi na površini. Koliko god nekome takva konstatacija smetala, za mene su oni osnovni uzrok, dovodeći pod sumnju državu, sporeći državne simbole i institucije. Zapravo su omogućili vlasti koja, daleko od toga da je bila suverenistički orijentisana jer je to nedavno postala, omogućili su da se na toj podjeli održava na vlasti. Teško je očekivati da vi možete ugroziti vladavinu vlasti, a da sporite tu samu državu. To je jedna strana medalje. Druga strana medalje je sama vlast koja to veoma vješto koristi”,  naglašava analitičar Svetozar Jovićević.

Rogobatni kompromisi

Ni Dragan Šoć ne isključuje odgovornost opozicionih partija.

“Naravno da se opozicija peca, ali to što se opozicija peca ne znači da to ne postoji kao realan problem. Znate, ne možete vi da ignorišete to i kažete to nije dio nečega. Jeste, čim to angažuje resurse i energiju građana pojedinačno i kolektivno i čim neko svoje političko opredjeljenje gradi na toj osnovi onda to znači da to postoji kao realnost . I razumije se da i sada određene opozicione snage egzistiraju na tome. Snagama koje isključivo na tome egzistiraju do drugoga nije ni stalo. Tim ljudima je lagodno, oni uživaju , vlast im tetoši jer joj takvi trebaju jer ne mogu da izađu iz nekog šinjela koji su sami sebi skrojili, odnosno koji im je vlast skrojila i oni pristali da ga nose. Dakle, oni snose dio odgovornosti”.

Svetozar Jovićević kaže da bi svaka razumna vlast svjesna podijeljenosti u crnogorskom društvu lijek tražila u ranoj fazi dok se radilo na Ustavu.

“Ne, ona se oslonila na majorizaciju, na to što ima prostu većinu u crnogorskoj skupštini računajući da će to ako progura to i uđe u Ustav sve će to doći na svoje. To je zabluda. I što sada čini? Sada pravi kompromise od prilike do prilike. I naravno da su ti kompromisi rogobatni kao što je rogobatno ono rješenje oko jezika za koje niko normalan ne zna na šta se svodi. To je trebalo činiti na vrijeme”, smatra Jovićević.

Dragan Šoć kaže da se ovaj problem više ne smije ignorisati i da bi trebalo naći način da se politički subjekti onemoguće da tim podjelama manipulišu.

“Po meni je potrebno da se jasno kaže da mi imamo taj problem i da vidimo da li možemo da ga prevaziđemo na jedan način koji će ga izbrisati kao problem iz naših života i da se možemo posvetiti drugome, ne samo ignorancijom. Ali ga treba staviti na mjesto koje mu realno pripada. To jeste problem, ali ne problem koji konkretno utiče na naše živote i dajte da ne bude to problem koji će omogućiti drugoj strani da vječito vlada na podjelama i da nas sve na izvjestan način vuče za nos”, zaključuje Šoć.

U Crnoj Gori već postoji iskustvo dugotrajnih pregovora, odnosno kada se reforma u jednoj oblasti uslovljava zahtjevima za promjenom odredbi u potpuno drugoj oblasti.
Tako je izborni zakon, koji se usvaja dvotrećinskom većinom, čekao na usvajanje tri godine zato što je opozicija svoju podršku uslovila uvođenjem srpskog jezika u obrazovni sistem.

  1. Komentiraj

VAŠ KOMENTAR:

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s

Angus Young

Otvoreni blog, liberalnog uma...

Zvanični blog Slavka Perovića

Utemeljivač i bivši politički lider LSCG-a

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

Pridruži se 415 drugih sljedbenika