Cijela plata za tuđe kredite

Slika

Garantovao sam kredite od 10.000, sedam i po i šest hiljada eura. Želio sam da pomognem, a potom sam duže bio bez plate – kaže Pljevljak Veselin Joksović

Ogroman broj žiranata u Crnoj Gori vraća tuđe kredite, a pojedini koji nisu ni znali da su jemci, otplaćuju ih po nekoliko. Prema nezvaničnim podacima, najviše prevarenih žiranata je u Pljevljima, među zaposlenima u Termoelektrani i Rudniku uglja. Razlog za to je, tvrde upućeni, jer u tim preduzećima zaposleni imaju najveća i redovna primanja. Pojedinci u Pljevljima su vraćali i još vraćaju po više hiljada eura umjesto svojih prijatelja, kumova i komšija. Kivni su na bližnje, ali i banke koje klijentima sa dvjesta eura mjesečnih primanja, daju kredite do petnaest hiljada eura. Oštećeni žiranti kažu da je bankama “jedino stalo da uberu kamatu” i po difoltu prebacuju teret na žirante, bez provjere da li postoji mogućnost naplate od vlasnika kredita.
– Došao mi je čovjek i tražio da mu budem žirant za hiljadu i po eura. Pristao sam i stavio potpis, a on je potom dopisao da sam mu bio žirant na 15.000 eura. U toj priči nijesam jedini prevareni, već ih ima još šestorica – kazao je Mihailo Borović zaposlen u Elektrodistribuciji u Pljevljima, ističući da je zato vratio tri i po hiljade eura, odnosno mjesečno po 260 eura. U istom sosu je bio i Vesko Joksović, koji je mjesecima davao platu na otplatu više kredita svojih prijatelja. Kaže da je to “velika muka”, ali da nije mogao odbiti kad su ga pitali da žirira.
– Garantovao sam kredite od 10.000, sedam i po i šest hiljada eura. Želio sam da pomognem, a potom sam duže bio bez plate. Zamislite tu situaciju, radite, a platu drugi uzima – kazao je Veselin Joksović, koji je zabrinut što niko ne brine o žirantima.
Radnik MUP-a Goran Zindović kaže da je puno puta bio žirant, ali da su problemi počeli prije dvije godine, kada je morao da vraća tri kredita vrijednosti oko sedam hiljada eura.
– Gotovo sam sve platio, preostale su mi još dvije rate od po 50 eura. Ne nadam se da će mi oni umjesto kojih sam vraćao kredit, ikada nadoknaditi taj gubitak – kaže Zindović, napominjući da nije prestao da strepi od novih poziva iz banke, jer ima još kredita koji se vraćaju, a za koje je on bio žirant.
U Pokretu za promjene nedavno su najavili da će zbog ovog problema koji je u Crnoj Gori uzeo maha, tražiti od novoizabranog guvernera Radoja Žugića, zaštitu žiranata, koji su to svjesno prihvatili, kao i onih koji to nijesu postali svojom voljom. Zahtijevaće od Centralne banke da obaveže komercijalne banke da prije naplate od žiranata iskoriste sve zakonske mogućnosti i novac obezbijede od korisnika kredita, a da žiranti budu posljednja mogućnost za naplatu.
Član skupštinskog odbora za ekonomiju Radojica Živković (Nova) kaže da će podržati inicijativu PzP-a o zaštiti žiranata.
– Pojedini ljudi koji otplaćuju tuđe kredite, napuštaju posao vodeći se logikom “bolje džabe sjediti, nego džabe raditi” – kaže Živković i napominje da vraćanje tuđeg duga dovodi do neželjenih situacija i teških posljedica.
– Na sjeveru je to ogroman problem i nešto bi trebalo uraditi da se ljudi, ni krivi ni dužni, zaštite. Ako se može prisilno naplatiti žirantu, nejasno je kako se ne može prisilno, zapljenom imovine, naplatiti obaveza od vlasnika kredita – kaže Živković i dodaje da je u Crnoj Gori posebno problematično falsifikovanje dokumenata.
– Mnogi se iznenade kad odu u banku da podignu kredit i utvrde da su već nekome jemci, odnosno da je neko zloupotrijebio njihova dokumenta – rekao je Živković.
On smatra da ni bankarski ombudsman, kad bude izabran, neće mnogo pomoći klijentima banaka, jer je to izmišljeno radno mjesto koje služi koaliciji na vlasti da realizuje kadrovsku kombinatoriku.
Član DPS-a u istom odboru Zarija Franović kaže da ta partija neće podržati inicijativu PzP-a o zaštiti žiraranata. Objasnio je da prije svega građani moraju sami sebe da štite.
– Živimo u tradicionalnom društvu, volimo da učinimo i da nam neko učini, zbog čega plaćamo ceh – kazao je Franović i dodao da se rijetko poštuje procedura prema kojoj je zaposleni mogu da se zaduže samo za trećinu plate. Podsjeća da je vrijeme kreditne ekspanzije prošlo i da se mora voditi računa o zaduživanju.
– Banke rade za profit, a ne za lijepe oči – kazao je Franović i napomenuo je da će uskoro biti izabran bankarski ombudsman. Podsjetio je da je njegov izbor trebalo da bude okončan u martu prošle godine.

Banke brinu samo o sebi

Ni Bijelo Polje, kao ni ostali crnogorski gradovi nijesu pošteđeni problema koje imaju žiranti sa vraćanjem kredita onih za koje su jemčili po raznim osnovama. Zato je veliki broj onih koji još uvijek samo glasno negoduju i traže izlaz iz, kako navode, teške situacije u kojoj su se našli.
– Dosta je onih koji danas prosto gladuju sa svojim porodicama, jer su nepromišljeno ušli u avanturu da nekome budu žiranti i na kraju shvatili da su prevareni i izigrani. Ima onih koji nalaze rješenja da makar za kratko odlože otplatu, ali je najveći broj onih kojima se odbija rata potrebna za namirenje duga. Zato je veliko nezadovoljstvo u narodu, koje je kulminiralo u posljednjih godinu dana i okončano sa nekoliko samoubistava onih koji su vidjeli da su grdno pogriješili i dovedeni u bezizlazan položaj. Zato država mora nešto hitno da preduzme i da na neki način zaštiti žirante – poručuju Bjelopoljci, koji vraćaju dug i tako opterećuju ionako svoj tanak porodični budžet.
Jedan od onih koji smatra da treba uraditi sve da bankarske ustanove ne daju kredite onima za koje ne postoji debela hipoteka je sudija u penziji Budimir – Budo Kljajević. Om smatra da se krediti ne bi smjeli davati samo na osnovu običnog žiriranja građana.

– Ovo je problem tranzicije, jer se u moje vrijeme kredit, i to samo onaj potrošački, davao samo ako je preduzeće iz kojeg je žirant dolazio bilo likvidno. A danas daju kome stignu. I ne pitaju može li taj žirant to sve vratiti. Banci je samo važno da imaju koga kasnije da opterete. Umjesto da ceh plaća pravi dužnik, ispada da je u najgorem položaju žirant, koji je u velikom broju slučajeva prevaren i izigran. Prava je pljačka i prevara u pitanju – kazuje Kljajević.
On dodaje da onaj žirant koji svjesno da pristanak ulazi u sve sa znanjem i zato treba da trpi posljedice.

Berane rekorder po broju prevarenih


Tokom prošle godine Mreža nevladinih organizacija Sjever sa sjedištem u Pljevljima organizovala je istraživanje koliko u gradu na Breznici ima prevarenih žiranata i došli su do podatka da je prevareno hiljadu ljudi. Iz pomenute organizacije opominju da su Berane ipak prve na sjeveru Crne Gore, jer u ovoj opštini ima oko dvije hiljade prevarenih žiranata. Kao najveći problem iz ove organizacije napominju problem u vezi sa nepostojanjem državnih institucija koje bi pomogle ovoj grupaciji ljudi.
– Čovjek ima dobru volju da pomogne, a potom bude prevaren. Šta onda da se radi. Ti ljudi nemaju kome da se obrate, a ostaju bez sopstvenog primanja – kažu u Mreži uz objašnjenje da su tokom svojih istraživanja došli do zastrašujućih podataka.
Oni pričaju da su ti ljudi trenutno u najtežoj poziciji i da njihovi problemi još nijesu riješeni, jer se većina tih ljudi zadužila, da bi razdužila tuđe kredite.
– U Pljevljima ima oko hiljadu prevarenih lica. Taj broj je teško utvrditi, jer se svi ljudi na naše javne pozive nijesu javili. Banke ne žele da daju podatke jer kriju sopstvenu pohlepu za novcem. U takvim okolnostima ko može da pomogne žirantima, jer država ne kontroliše rad banaka, a banke rade šta požele – navode u pomenutoj organizaciji i kažu da je zasada urađen prvi korak, to jest evidentiranje žiranata.
– U narednom periodu pokušaćemo da formiramo posebnu organizaciju, koja će da obavlja samo taj dio posla – kažu u Mreži nevladinih organizacija sjevera i poručuju da je trenutno problem žiranata jedan od najtežih u Crnoj Gori.

Bankari tvrde da je sve regularno

U Hipo i Erste banci odbacuju mogućnost prevare žiranata mahinacijom korisnika kredita. U Hipo Alpe Adria, prenio je radio Slobodna Evropa, ne žele da komentarišu inicijative političara, ali kako kaže direktorka marketinga Željka Radulović, interesantan im je svaki predlog za zaštitu klijenata i žiranata.
– Nama je u prvom planu zaštita naših klijenata. Žiranti su tu u toku, jer kada neko stupi u ugovorni odnos sa našom bankom, uzme kredit i hopotetički dođe u kašnjenje, procedura je takva da podsjećamo, opominjemo i zovemo i njega i njegovog žiranta. Znači, šaljemo paralelnu dokumentaciju, opomene, pozive i slično. O svemu su obaviješteni i klijent i žirant. Ukoliko u roku od 45 dana sve ove opomene ne urode plodom tada šaljemo sredstva obezbjeđenja i njemu i žirantima. Dakle, žirant je u svakom trenutku obaviješten o tome šta se dešava – kaže Radulović.Žiranti su maksimalno zaštićeni od banke jer je to i u njenom interesu tvrde i u Erste banci.
Relja Đurović direktor Sektora za stanovništvo kaže da ta banka prije svega pokušava svojim klijentima da pronađe opciju koja će ih rasteretiti od trenutnih obaveza.
– Tako će mjesečne obaveze biti manje ili ćemo im ponuditi kredit kojim će moći da refinansiraju neke obaveze, ili u našoj banci ili u drugim bankama. Tek ukoliko takve varijante ne naiđu na pozitivan odgovor ili na mogućnost da se mogu tako realizovati, banka onda mora aktivirati sredstva obezbjeđenja, a to su žiranti. Dakle, prije svega nastojimo da sa klijentom nađemo modus kako da svoje obaveze na pravi način izmiri – naglašava Đurović.

Država glavni krivac

Veljko Bulajić: – Država je glavni krivac zbog čega se događa cijela priča oko žiranata i kredita. Malo je onih koji su tražili žiranta i ispoštovali proceduru – počev od papirologije, iznosa kredita i slično. Znam dosta ljudi koji su ojađeni i vraćaju po nekoliko kredita.

Veselin Radović: – Službenici banaka rade za državu koja je i glavni krivac, jer nije kontrolisala kako se ko zadužuje. Znam veliki broj građana koji vraćaju tuđe kredite. Napravljana je šema ili bolje reći “patka” kako da se narod zaduži, a po nekim podacima radi se o milijardu eura. Pojedinima je data mogućnost da kredit mogu podići kod pet banaka. Jedno je sigurno – više se ne može stizati da se vrati ono što je zaduženo.

Radoš Pješčić: – Banke su krive što su dozvolili građanima da mogu da podižu po nekoliko kredita. U posljednje vrijeme malo je onih koji pristaju da budu žiranti jer ne postoji garancija. Znam situacija gdje su u jednoj firmi jedni drugima žirirali, neki ostali bez posla, pa ni svoj kredit ne mogu da vraćaju, a kamoli tuđi. I kada sam ja bio mlad, daleke 1957. godine dok je bilo srećnije vrijeme i redovnija primanja, vraćao se kredit u vrijednosti od oko 100.000 dinara. Ukupna politička situacija, demokratija i razni razlozi su doveli do takve situacije.

Mijomir Milović: – Zakon, Vlada i država su glavni krivci. Nigdje na svijetu žiranti ne vraćju kredit, osim kod nas u Crnoj Gori. Omogućili su građanima da se bez garancije mogu kreditno zadužiti, a onda je dug pao na leđa žiranata, koji se nijesu nadali ovakvoj situaciji, zatvaranju kolektiva i slično.

  1. #1 by Mr Fredrick on 29. listopada 2016. - 13:34

    Jeste li u potrazi za poslovni kredit? osobni zajam, kuća kredit, auto kredit, studentski kredit, debt consolidation kredita, unsecured krediti, poduzetnički kapital, itd .. Ili ste odbijen kredit od banke ili financijske institucije za bilo kojeg razloga. Mi smo privatni lenders, kreditiranje poduzeća i pojedinaca u niskom i pristupačne kamatnu stopu od 2% kamatne stope. ako je zainteresiran? Kontaktirajte nas još danas na (fredrickpetersonloan@gmail.com) i dobiti kredit danas
    Pozdrav,
    Fredrick Peterson investicija Team

VAŠ KOMENTAR:

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s