Reis Fejzić: Muslimanima na Balkanu nedostaje strpljenja

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat ef. Fejzić govori za Al Jazeeru o položaju muslimana u toj državi i regiji.
Rifat ef. Fejzić
Ef. Fejzić je na čelu muslimanskih vjernika u Crnoj Gori posljednja dva mandata 

Vjerski vođa muslimana u Crnoj Gori, Rifat ef. Fejzić dobio je nedavno jednoglasno povjerenje za novi mandat. Kao ključne ciljeve pred sebe je, osim nauka vjere, postavio borbu za manjinska prava, poštivanje različitosti, ali i sprečavanje odlazaka na strana ratišta. “Odlazak na ratište nam se poput bumeranga može obiti o glavi. Riječ je o zloupotrebi islamske doktrine i pojma džihada, koji je jedan od centralnih pojmova u islamskoj misli”, napominje ef. Fejzić u intervjuu za Al Jazeeru.

  • Uvaženi ef. Fejzić, na izbornom Saboru Islamske zajednice u Crnoj Gori ponovno ste izabrani za reisa kao jedini kandidat. Jeste li svjesni odgovornosti i obaveze koje su pred Vas postavili svih 14 medžlisa dajući Vam jednoglasnu podršku?

– Ovu funkciju obnašam dva mandata i svjestan sam njene odgovornosti. Valjda činjenica da su me izabrali jednoglasno članovi izbornog tijela pokazuje da sam do sada odgovorno obnašao tu funkciju i da vjeruju da ću, ako Bog da, i u narednom mandatu odgovoriti emanetu koji sam preuzeo.

  • Islamska zajednica u Crnoj Gori okuplja i muslimane bošnjačke, ali i albanske nacionalnosti. Jesu li im svakodnevni problemi isti i što biste izdvojili kao ključna sporna pitanja koja zahtijevaju brzu i učinkovitu reakciju?

– Našu zajednicu sačinjavaju pripadnici albanske i bošnjačke nacionalnosti, također značajna je i romska populacija u glavnom gradu. Izazovi su nam uglavnom isti – boriti se za bolji status manjina u Crnoj Gori.Islamska zajednica u cijeloj toj priči je zajednička institucija svih nas, kohezioni faktor koji ujedinjuje sve naše različitosti – jezičke, etničke i nacionalne.

Glavni zadatak Islamske zajednice je naučavanje vjere, sve naše aktivnosti su podređene tom cilju. Uradili smo značajne pomake na obezbjeđenju infrastrukturalnih uslova za tu namjenu izgradnjom zgrade Medrese, Islamskog kulturnog centra u Baru i izgradnjom i rekonstrukcijom na desetine džamija u posljednjih 10 godina. Ove godine smo otvorili i odjeljenje ženske medrese u Rožajama, a naredne godine, ako Bog da, otvorićemo i žensko odjeljenje medrese na albanskom jeziku i u Ulcinju. U naselju za izbjeglice romske populacije obezbijedili smo mesdžid i prva smo zajednica u regionu koja je podržala finansijski izdavanje prevoda Kur’ana na romskom jeziku.

Mešihat Islamske zajednice svestan je heterogenosti zajednice i uvažavamo te različitosti, npr. u medresi u Podgorici nastava se održava na albanskom i bosanskom jeziku.Trenutno glavni izazov Islamske zajednice je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Koliko je važan ovaj zakon najbolje pokazuje činjenica da je na snazi zakon iz 1977. godine.

  • Kakvi su odnosi sa susjedima pravoslavne vjere? Dijele li svi vjernici u Crnoj Gori zajedničku muku teškog života u krizna vremena?

– Islam je vjera koja promovira pluralizam. Božija je volja je da na zemlji postoje pripadnici različitih vjera i naš emanet je da razvijamo generacije muslimana spremnih da žive u društvu različitosti. Vjerujemo da naši komšije polako prepoznaju ovu dimenziju islama pogotovo u sredinama u kojima su muslimani većina, kao što je krajnji sjever i jug Crne Gore.

Kada su posrijedi odnosi sa zvaničnim crkvama ne možemo se pohvaliti da postoji intenzivna saradnja. Glavni razlog je dioba koja postoji na Srpsku pravoslavnu crkvu i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Ova podjela se duboko reflektuje na odnose među zajednicama. Posljedice ekonomske krize osjećamo svi bez obzira na vjeru. Socijalna kriza podgrijava međunacionalne odnose i uvijek se javljaju oni koji pokušavaju da u takvoj atmosferi manipulišu građanima, političke partije, vjerske zajednice, udruženja itd…

  • Vjerske zajednice u zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije uglavnom su u dobrim odnosima s državnim vlastima. Kakav je odnos crnogorske vlasti prema Islamskoj zajednici Crne Gore i što biste mijenjali, ako je potrebno mijenjati, da možete?

– Politika Islamske zajednice spram države jasna je u sljedećem: muslimani su na referendumu 2006. zaokružili “za” nezavisnu Crnu Goru i mi kao zajednica nemamo pravo da ne poštujemo volju građana pripadnika naše zajednice. I tako gradimo odnose sa državom i na tom planu podržavamo njenu suverenost i teritorijalni integritet. Uvijek postoje stvari koje se trebaju promijeniti, ali za mnogo njih je potrebno vremena. Savremena Crna Gora je relativno mlada država i ne mogu se sve stvari riješiti u 10 godina. Mislim da muslimanima na Balkanu nedostaje strpljenja. Htjeli bi da promijene stvari preko noći. Odnos prema Islamskoj zajednice od strane države uvijek trebamo razmatrati kroz prizmu odnosa i prema ostalim vjerskim zajednicama. Sukob države i Srpske pravoslavne crkve reflektuje se na ukupan položaj svih zajednica, pa i Islamske zajednice.

  • Nedavno ste boravili i u Turskoj te se susreli s najvišim vjerskim i državnim dužnosnicima. Kao detalj koji je ostao zabilježen jeste čin u kojem Vam je reis Islamske zajednice Turske Mehmed ef. Gormez simbolično ogrnuo džube i stavio ahmediju. Što taj čin predstavlja, odnosno je li više od simbolike i jeste li njime možda oživjeli jednu tradiciju?

– Republika Turska je veliki prijatelj muslimana u Crnoj Gori i to prijateljstvo su potvrdili realizacijom mnogih projekata na području Crne Gore. Mi smo im zahvalni na tome. Državni vrh Republike Turske, kao i Islamska zajednica u Turskoj, imaju sluha za naše probleme.

Ogrtanje džubetom i stavljanje ahmedije od reisa Islamske zajednice u Turskoj, prof. dr. Mehmeda Gormeza je upravo simbol našeg prijateljstva. Ovim činom je reis Turske pokazao koliko nas poštuje. Ništa više od postojećeg odnosa između naše dvije zajednice ne treba ni da postoji. Republika Turska nas pomaže na principima bratske solidarnosti, ali je izgleda to nekima teško da razumiju.

  • Među muslimanima na području bivše Jugoslavije pojavili su se i pojedinci koji su pošli u ratove na Bliskom istoku i sjeveru Afrike. Koliko je važno da u takvim situacijama vjerske vođe utječu na građane i vjernicima sugeriraju pogrešnost puta na koji pojedinci odlaze?

– Nekoliko puta sam u javnosti govorio o problemu odlaska na ratište u Siriji omladine sa Balkana. Muslimanski lideri u svim sferama života u tom pogledu trebaju biti jasni i nedvosmisleni sa odgovorom. Riječ je o zloupotrebi islamske doktrine i pojma džihada, koji je jedan od centralnih pojmova u islamskoj misli. Odlazak na ratište nam se poput bumeranga može obiti o glavi.

Treba brzo reagovati i to na dva načina: zakonskim regulisanjem ove društvene pojave i  uspostavljanjem kontakta i veze kroz različite programe Islamske zajednice sa tim mladim ljudima. Naš zadatak je omogućiti tim mladim ljudima da se reintegrišu u sredinu, jer je uglavnom riječ o ličnostima koje imaju problema sa socijalizacijom i očuvanjem i iskazivanjem vjerskog identiteta u procesu socijalizacije.

  • Dio vjernika sa sjevera Crne Gore podržava muftiju sandžačkog Muamera ef. Zukorlića. Predstoji li Vam i kampanja pridobivanja tog dijela vjernika u jedinstvenu, zajedničku Islamsku zajednicu u Crnoj Gori?

– Ne postoje podjele unutar muslimanskog tkiva Islamske zajednice u Crnoj Gori. Više se radi o virtuelnom problemu. Naime, mediji Muamera Zukorlića putem nekoliko sajtova i društvenih mreža stvaraju problem nadležnosti islamskih zajednica koji ne postoji. Islamska zajednica u Crnoj Gori ima potpunu jurisdikciju nad svim džamijama i vjerskim službenicima i prihvaćena je od strane svih vjernika. Izuzetak je dvadesetak ljudi koji su sljedbenici te ideje, ali njihov uticaj je beznačajan. Uglavnom se radi o ljudima selefijske struje, koji su marginalizovani u pogledu uticaja u Islamskoj zajednici, pa su našli podršku Muftije Zukorlića.

  1. Napišite komentar

VAŠ KOMENTAR:

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s